Aka Morchiladze (pravim imenom Giorgi Akhvlediani) najpoznatiji je postsovjetski gruzijski pisac.

Pet puta je (2003., 2005., 2006., 2008. i 2012.) dobio nagradu SABA za gruzijski roman godine. U nas je nedavno s engleskog preveden njegov roman “Putovanje u Karabah” (Mirna Ćubranić), objavljen u sklopu projekta Europa izvana i iznutra nakladničke kuće Hena com.

Radnja romana događa se za vrijeme građanskog rata, početkom 1990-ih, vrijeme je barikada u Tbilisiju, pratimo odnos dominantnog oca i neambicioznog sina, društvo u previranju. Morchiladze je zadnjih deset godina živio u Londonu, odnedavno je ponovo u Tbilisiju. Dugo je bio sportski novinar, i danas objavljuje kolumne pod imenom Giorgi Akhvlediani. Književna djela potpisuje pseudonimom, od prvog romana želio je da njegov novinarski i književni rad budu percipirani odvojeno. Prema njegovim romanima snimljeno je više filmova, postavljeno nekoliko drama.

Ovih je dana boravio u Zagrebu, predstavljajući “Putovanje u Karabah”.

Ovo vam je debitantski roman, objavili ste još, ni manje ni više negoli 20 romana, puno publicistike, zbirke kratkih priča … A mi sad sjedimo i pričamo o onom što ste napisali prije 27 godina. Došli ste u zemlju u kojoj je nepoznato sve ostalo što ste napisali. Kakav je to osjećaj?

– Obično se tako nešto dogodi kad plodan pisac umre, onda mu spominju i debitantski roman. (smijeh) “Putovanje u Karabah” sam napisao sa 25, danas imam 53. Gruzija je do nedavno svijetu i u literarnom smislu bila daleka, zatvorena zemlja. Ta knjiga je u novije vrijeme prevedena na desetak jezika. Mislim da baš ona privlači pažnju u inozemstvu zbog naslova. Kad sam ga birao, nisam pomišljao da bi ljude Karabah mogao asocirati na politiku. Za mene je to bila tek geografija, mjesto na koje odlaze likovi mojeg romana. Vi me maloprije pitate o glavnom liku i njegovom odnosu prema slobodi, a ja, iskreno ću vam sad reći – imam problema sjetiti se što sam to tamo uopće napisao.

Proljetos ste s tom knjigom imali turneju po Njemačkoj, niste se podsjetili?

– Nisam. Ne volim ponovo čitati svoje knjige. Sad su još neke moje knjige tamo prevedene, prate me …, ali sve sam to davno napisao, pa mi je pomalo smiješno govoriti o njima.

Gruzija je zemlja partner ovogodišnjeg Frankfurtskog sajma knjiga. Što to znači za vašu do sad malo prevođenu književnost?

– U posljednje dvije godine 70 gruzijskih prozaista i pjesnika je prevedeno na njemački.

To je za gruzijsku kulturu jedan od najvećih koraka od osamostaljenja, zasigurno najveći korak za našu literaturu u smislu njezine vanjske promocije. Bio sam nedavno po Njemačkoj, u svim njihovim knjižarama imaju kut u kojem su izložene gruzijske knjige. To je za nepovjerovati. Do sad nitko za nas nije znao. Meni su preveli pet knjiga u zadnje dvije godine, od toga su četiri objavljene ove godine, a sljedeće godine izlazi još jedna.

Kakva je bila pozicija gruzijskog jezika u nekadašnjem Sovjetskom Savezu? Kakva je pozicija ruskog danas u Gruziji?

– Gruzijski autori nikad nisu pisali na ruskom, isključivo na gruzijskom. Naša tradiciju pisanja datira iz 12 st. i dalje, ali u 12. st. nastaje do danas najpoznatiji gruzijski naslov, spjev Šote Rustavelija „Vitez u tigrovoj koži“. (U nas preveo Luko Paljetak, ŠK, 2016., op. K.D.) Gruzijski autori prevođeni su na ruski, naravno činili su to uglavnom sami Gruzijci. Što se tiče pritiska na jezik njega nije bilo u području književnosti, već u državnoj upravi. Svi dokumenti, sve što je izdavala država bilo je na ruskom.

Sredinom 1970-ih pokušali su iz gruzijskog ustava izbaciti rečenicu koja kaže da je jezik Gruzije gruzijski, htjeli su da stoji da je to ruski. Nije im to pošlo za rukom, izbili su veliki protesti. Možda smo mi Gruzijci i Armenci bili nešto žeći u očuvanju jezika i kulture negoli neki slavenski narodi, teško je to reći, ali i sama činjenica da nam jezici nisu slavenski pomogla je da se nas očuva od još žešćeg nametanja ruskog.

Ruski danas u Gruziji govore ljudi mojih godina i stariji, mi smo ga učili u školama, mlađi ga ne znaju.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post GRUZIJSKI PISAC U ZAGREBU ‘U svakoj knjižari u Njemačkoj danas je kut za gruzijsku književnost’ appeared first on Hrdigg.

Modna dizajnerica Aleksandra Dojčinović dobitnica je ugledne nagrade Veuve Clicquot Business Woman Award za ovu godinu.

Druga nominacija 

Dojčinović je bila nominirana u konkurenciji s Kristinom Ercegović, Alis Marić i Ivanom Matić, a žiri je odlučio upravo 37-godišnjoj kreatorici dodijeliti  ovo priznanje kojim se nagrađuju žene koje su se dokazale na poslovnom planu i ostvarile renomirane karijere. Aleksandra Dojčinović tako će biti hrvatska predstavnica na regionalnom izboru 29. studenoga u Ljubljani. Nikada dosad Hrvatska tu nije odnijela pobjedu, no ako to sada Dojčinović pođe za rukom, predstavljat će Hrvatsku na svjetskom izboru koji će se održati u Parizu.

– Ovo mi je bila druga nominacija i stvarno joj se nisam nadala, nisam taj tip osobe. Nezgodno je bilo što očekivati jer očekivanja nikad nisu nikoga nigdje dovela. I naravno da mi je čast što sam upravo ja izabrana, to je dodana vrijednost mom poslu, posebno što za nas iz modnog biznisa sada kreće sezona – rekla je Dojčinović. Veuve Clicquot Business Woman Award svojevrsni je Oscar koji se svake godine dodjeljuje uspješnim poslovnim ženama, a taj izbor ima 27 zemalja diljem svijeta. Pokrenut je 1972. u čast Madame Clicquot, Francuskinje koja se 1798. udala za uspješnog proizvođača šampanjca Françoisa Clicquota.

U 27. godini ostala je udovica, no suprotno tadašnjim običajima odlučila je preuzeti suprugovo poslovanje i tako postala prva žena na čelu kompanije. Vodila ju je uspješno i tako postala primjer svim poslovnim ženama, a stoljećima poslije pokretanjem ove nagrade odali su počast njezinu poduzetničkom duhu. Što se same Aleksandre Dojčinović tiče, ona iz sezone u sezonu diže ljestvicu poslovanju. Već dugo priprema izlazak svog brenda LeiLou na zahtjevno talijansko tržište zbog čega je stalno na relaciji Hrvatska – Italija iz koje se, uzgred rečeno, upravo vratila. Kako je gotovo skeptično racionalna kada je u pitanju čisti biznis, procjenjuje da će joj za to biti potrebne još godine rada dok ne zadovolji sve stroge talijanske uvjete.

Crveni tepih

Paralelno, njezine se kolekcije iz godine u godinu sve češće mogu vidjeti na crvenim tepisima i after partyjima prestižnih svjetskih događanja.

– Za mene osobno, kada je u pitanju taj segment, najveći je uspjeh u posljednje vrijeme to što je Camila Cabello odjenula moju haljinu za after party ovogodišnje dodjele MTV Awards gdje je izabrana za izvođačicu godine te imala najbolji video. A ja sam uz to još i njezina velika obožavateljica i pratim njezinu karijeru još od X-Factora pa sam baš zato bila sretna što nosi moju kreaciju – objašnjava Dojčinović.

Tim Camile Cabello javio se timu Alex Dojčinović, jer tako obično u tom poslu stvari i funkcioniraju. Tako je bilo i za nedavni tradicionalni party Harper’s Bazaara, Icon, koji se održava u vrijeme njujorškog Tjedna mode. Jasmine Tookes, američka manekenka i anđelica Victoria’s Secreta, i to ona koja nosi najskuplji, dijamantima optočen grudnjak, upravo za taj je party, čija je domaćica slavna modna urednica Carine Roitfeld, nosila izuzetno seksi crno odijelo LeiLou. Dojčinović je odjenula i druge strane manekenke, televizijske voditeljice i glumice, a među njima i zvijezdu serije “Doktor House” Jen Morrison za premijeru filma “Assassination Nation” sredinom rujna.

– Morate odjenuti barem stotinu zvijezda svake sezone i tako godinama da bi došlo do velikog rezultata. Jer, treba biti realan, tržište jest veliko, ali velik je i ovaj svijet u kojem na dnevnoj bazi ima stotine takvih događaja – progovara ponovno racionalnost iz Dojčinović.

I za ovu godinu planira veliku reviju svoje nove kolekcije proljeće-ljeto, koja će se održati 20. studenoga, no kako još sve detalje nije dogovorila, više od toga nije mogla otkriti.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post Dizajnerica koju vole domaće poznate face dobila poslovno priznanje appeared first on Hrdigg.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post PRIVEDENE DVIJE OSOBE ZBOG PIROTEHNIČKIH SREDSTAVA Splitska policija ukupno privela 34 osobe nakon derbija appeared first on Hrdigg.

ZAGREB/SKOPLJE – Birališta na kojima su se makedonski građani izjašnjavali o promjeni imena svoje zemlje zatvorena su u nedjelju u 19 sati, a pola sata prije zatvaranja odaziv je bio manji od 35 posto, što  je manje od minimalnih 50 posto koliko je potrebno da referendum bude pravovaljan, javile su agencije.

Makedonci su glasali na referendumu o promjeni imena u “Republika Sjeverna Makedonija”, kako bi završilo desetljeća dug spor s Grčkom koji je blokirao put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

Državno izborno povjerenstvo objavilo je da je do 18,30 sati na referendumu glasalo 34,09 posto birača.

Grčka ima pokrajinu nazvanu Makedonija i drži da ime njezine sjeverne susjede predstavlja svojatanje njenog teritorija, zbog čega je stavila veto na makedonsku kandidaturu za članstvo u euroatlantskim integracijama.

Dvije vlade su u lipnju postigle dogovor na temelju prijedloga o novom imenu, no nacionalistički protivnici tog sporazuma smatraju da bi ta promjena potkopala etnički identitet makedonske, većinom slavenske populacije.

Pobornici promjene imena, poput socijalističkog premijera Zorana Zaeva, kažu kako je to cijena vrijedna plaćanja u zamjenu za članstvo u oba saveza.

Predsjednik Gjorge Ivanov je najavio da neće glasovati na referendumu, a kampanja bojkota je potaknula sumnje u to hoće li izlaznost biti minimalnih 50 posto stanovništva koliko je potrebno da referendum bude validan.

Pitanje na referendumu glasilo je: “Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?”.

Iako referendum nije pravno obvezujuć, dovoljan broj članova parlamenta rekao je da će se držati njegovog rezultata. Za promjenu imena je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post ZATVORENA BIRALIŠTA U MAKEDONIJI Pola sata prije zatvaranja odaziv je bio manji od 35 posto appeared first on Hrdigg.

U središnjem Dnevniku HRT-a gostovala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i kazala među ostalim da je bitno da škola bude autonomna, ali i da na najbolji način brine o potrebama svojih učenika i učitelja, prenosi HRT.

– Što se tiče same eksperimentalne provedbe “Škole za život”, zadovoljna sam iako moramo znati da je najvažnije da imamo učitelje koji su osnaženi i koji znaju što treba i kako treba promjene uvesti u razred. Ministarstvo je na početku imalo problema s nekim nakladnicima pa je nekolicina udžbenika kasnila nekoliko dana, kazala je.

– Nakon prvih tjedan dana udžbenici su praktički bili u školama, tako da to više nije bio problem. Što se tableta tiče, jedan dobavljač se ispričao zbog različitih neprilika, ali krenula je isporuka prošli tjedan, rekla je ministrica.

Od ove jeseni provodi se pilot-projekt tzv. dualnog strukovnog obrazovanja gdje se učenici znatno više pripremaju za tržište rada. U sklopu toga su od općih predmeta ostali hrvatski i strani jezik, matematika i informatika, a kao izborni vjeronauk ili etika. Dakle, nema povijesti, geografije i biologije, što je ovih dana izazvalo kritike dijela javnosti.

Ministrica je izjavila da interese učenika stavlja na prvo mjesto. Učenici koji su ušli u zanimanje kao što su staklar, keramičar, stolar, dimnjačar imaju određena očekivanja da onda kada završe şvoje obrazovanje, mogu na tržište rada. Mi isto očekujemo da dobijemo i kvalitetnog keramičara i dobrog staklara ili prodavača, dodaje.

– No nemojmo zaboraviti da opće obrazovne predmete ima u osnovnoj školi te da i u strukovnom dijelu također postoje elementi opće obrazovnih predmeta koji se odnose i na društveno-humanističko područje, izjavila je ministrica Divjak.

Na pitanje što će biti s profesorima koji predaju povijest, geografiju i biologiju u spomenutim školama, ministrica je rekla da je potrebno znati da se ne može satnica prilagođavati profesorima, nego je potrebno odgovarati na potrebe učenika.

– U tom smislu mi imamo mehanizam zbrinjavanja tehnoloških viškova, ali isto tako očekujemo da se profesori prekvalificiraju kada je to potrebno i da svi učimo cjeloživotno. I ja kao ministrica i kao sveučilišna profesorica nikad ne prestajem učiti.

Govoreći o pripremama da se omoguće besplatni studij za sve redovite studente, Divjak je rekla da se radi o europskom pristupu i napuštanju “uravnilovke” u visokom obrazovanju – tražimo rezultate i podižemo financiranje, prenosi HRT.

Objašnjavajući kako će se to sve odraziti na studente ministrica je rekla da studenti koji upisuju prvu godinu imaju besplatni studij kao i do sada. Oni koji su dobri u višim godinama (koji imaju više od 55 ECTS bodova) također ne trebaju plaćati školarinu, kazala je.

Ministrica je govorila i o rejtingu sveučilišta.

– Sigurna sam da ako se sveučilišta potrude iznutra napraviti bolju organizacijsku strukturu, onda će i naš položaj na svjetskim rang listama biti bolji.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post MINISTRICA DIVJAK O TEHNOLOŠKIM VIŠKOVIMA U ŠKOLAMA ‘Ne može se satnica prilagođavati profesorima, očekujemo da se profesori prekvalificiraju’ appeared first on Hrdigg.

Referendumu u Makedoniji kojim je javnost trebala dati podršku sporazumu o promjeni imena koji je potpisan s Grčkom doživio je debakl: na njega je izašlo manje od 40 posto birača (da bi referendum bio valjan potreban je izlazak pola biračkog tijela).

Ovog je ljeta na Prespanskom jezeru potpisan sporazum kojim je trebala biti uklonjena prepreka svih prepreka na putu Makedonije prema članstvu u NATO-u (trebala je ući s Hrvatskom 2008. godine) i EU (ima status kandidata od 2004. godine). Rješenje utvrđeno sporazumom nije bilo posebno inovativno, Republika Sjeverna Makedonija je predložena još 1994. godine. Ali tad su desni krugovi minirali dogovor objavivši ime prije nego što je to mogao napraviti predsjednik Kiro Gligorov.

Nakon što su birališta zatvorena makedonski premijer Zoran Zaev je objavio očekivano: savjetodavni referendum je propao, ali se proces promjene imena države nastavlja. Prema prvim informacijama 91 posto izašlih glasao je “Za” što je dostatna većina da se govori o “glasu naroda”. U parlamentu Zaev nema dovoljno ruku za dvotrećinsku većinu kako bi promijenio ustav (omjer snaga je 61:59, iako je u međuvremenu dio oporbe stao na stranu prihvaćanja sporazuma). Tako da je situacija i dalje ista kao i prije referenduma.

Odgovor na pitanje zašto su Makedonci tako mlako reagirali na referendum nije jednoznačan. Većinom su znali da će se proces promjene imena nastaviti neovisno o rezultatu, dio je poslušao predsjednika Gjorgea Ivanova da ne izađu na referendum, dio je ostao u nedoumici jer je glavna opozicijska stranka VMRO-DPMNE ublažila svoju retoriku (oni su bili u stvarno shizofrenoj situaciji: protive se sporazumu, ali ne i ulasku u EU i NATO), dio bio revoltiran najavama Albanaca da će svi izaći i glasati za. Nije nevažan ni utjecaj negativne propagande iza koje stoji Moskva, kao i izuzetno glasna kampanja proruskih snaga u Makedoniji.

Promijenilo se dakle nije ništa, proces će se nastaviti i ovisit će o sposobnosti premijera Zaeva da u Sobranju (makedonski parlament) pribavi još ruku da može izglasati promjenu ustava. A to smo znali i u subotu.

Profimedia, Sputnik

Zadovoljni ishodom:

Rusija, jer neuspjeh referenduma usporava proceduru promjene imena i pokazuje da postoji snažan otpor javnosti što znači i dobivanje novog vremena i prostora u kojem bi se moglo raznim mehanizmima osigurati da taj proces propadne pa da Makedonija ne ode pod kišobran NATO-a.

Srbija, jer pitanje njihovih odnosa s Kosovom neće ostati ključnim geopolitičkim problemom na Balkanu. Uz sve navedeno za Rusiju.

Gjorge Ivanov, predsjednik Makedonije, jer se može pozivati na velik utjecaj u javnosti koja je slijedila njegov apel da ne izađu na referendum.

Nezadovoljni ishodom:

VMRO-DPMNE, jer da je referendum prošao mogli bi se izvlačiti na “volju naroda” te tako progutati svoje protivljenje sporazumu tijekom rasprave u Sobranju. I ostati protivnici sporazuma s Grčkom, ali podržavatelji ulaska u NATO i EU. I pokazati se u pozitivnom svjetlu pred partnerima iz Europske pučke stranke.

Vlada i premijer Zaev, jer bi s referendumskim “Za” imali temelj na kojem bi mogli nastaviti pritisak na članove Sobranja da izglasaju promjene ustava.

Atena, jer dodatno rastezanje ratifikacije sporazuma u Makedoniji stvara probleme vladi. Naime, u proljeće su izbori u Grčkoj i premijer Alexis Tsipras je planirao ratificirati sporazum prije kampanje.

Kina, jer dodatne komplikacije oko imena mogu izazvati političke tenzije koje bi otežale njihov plan spajanja luke u Pireju sa Srednjom Europom za izvoz svoje robe.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post DEBAKL REFERENDUMA U MAKEDONIJI 91% izašlih glasovalo ZA, ali odaziv je bio slab. Sve je ostalo isto, proces se nastavlja i ovisit će o jednom čovjeku appeared first on Hrdigg.

– Tashi, ljubavi. Toliko te volim. Uskoro ćemo biti zajedno.

To su bile zadnje riječi Tanye Ednan-Laperouse izrečene svojoj kćeri Natashi koja je ležala u bolnici u gotovo 1000 kilometara udaljenoj Francuskoj.

Tanyin suprug Nadim stavio je mobitel na jastuk pored uha njihove kćeri kada je postalo jasno da ova 15-godišnjakinja neće preživjeti katastrofalnu alergičku reakciju na sezam koji se nalazio u bagetu poznatog proizvođača Pret a Manger.

– Moraš se sada oprostiti od nje, molio je Nadim suprugu koja je bila na aerodromu Stansted i čekala prvi let za Francusku kako bi bila sa svojom kćeri.

– Nemoj gubiti vrijeme. Može umrijeti svakog trenutka. Reci nešto, možda te čuje, govorio je Tanyi suprug.

Ova potresna priča postala je dostupna javnosti u subotu, kada su roditelji nesretne Natashe odlučili sa svima podijeliti posljednje trenutke koje su imali sa svojom kćeri, a sve nakon završetka istrage za koju se pretpostavlja kako će podići veliku buru u industriji prehrane.

Patolog dr. Séan Cummings kritizirao je lanac sendvič-barova koji nije jasno ukazao na potencijalno fatalne alergene, te jače istaknuo upozorenje.

U srpnju 2016. godine Natasha, koja je iznimno alergična na sezam, kupila je sendvič u poznatom britanskom sendvič-baru Pret a Manager na aerodromu Heathrow. Nije bilo nikakvog upozorenja da sendvič sadrži sezam, jer, eto, to nisu dužni napraviti po zakonu.

Cummings kaže kako se sprema pisati i kompaniji, kao i ministarstvu poljoprivrede kako bi se neke stvari promijenile u sustavu.

Također, i Natashina obitelj ima namjeru tužiti Pret a Manager.

– Sada znamo da nije umrla zbog nas, umrla je zbog nemara Pret a Managera i to samo zbog odsustva dviju malih riječi na pakiranju sendviča. Da su samo napisali kako sendvič sadrži sjeme sezama Natasha bi bila živa, kazuje Guardianu Natashina majka.

Natashin otac, koji je kćeri ubrizgao dvije injekcije adrenalina nakon što joj je pozlilo na aerodrumu, i dalje je neutješan i krivi sebe za kćerkinu smrt.

– Volim svoju kćer, ona je moja krv. Umro bih za nju tisuću puta, ma neka me razapnu samo da ona živi. Petnaest godina bila mi je sve u životu. Kako sam je mogao iznevjeriti? Živjet ću s tim do kraja života…, neutješno priča otac.

Opisao je i trenutak kada je svoje dijete vidio u mrtvačnici.

– Samo je ležala tamo, potpuno hladna. Izvukli su je iz hladnjaka. Nije ličila na sebe. Počeo sam je grliti i ljubiti… Zbilja počinjete vjerovati da ljudi imaju dušu kada vidite takav prizor. No meni je ostalo samo njeno tijelo…, nastavio je potresnu ispovijest Natashin otac.

Tanya tvrdi kako i dalje nemaju snagu ništa dirati u Natashinoj sobi.

– Sve je kako je i ostavila. Roba na podu. Zadaća na stolu. Nismo dirali ni njenu školsku torbu, kroz suze priča majka.

Tanya i Nadim odlučili su se podijeliti svoju stravičnu priču sa svima nakon što im je patolog rekao da će, osim ministarstva poljoprivrede, poslati upit i Regulatornoj agenciji za lijekove i zdravstvo kao i proizvođaču EpiPena, injekcije adrenalina koje je Nadim dao svojoj kćerci. Kod EpiPena je sporna njihova doza, kao i igle.

Jedan od farmaceutskih stručnjaka kazao je kako EpiPen datira još iz vremena Zaljevskog rata i prvotno je bio namijenjen samo muškarcima.

Taj isti stručnjak kaže kako nije jasno koliko je adrenalina ušlo u Natashino tijelo, no sumnja kako je riječ o premaloj količini, a čini se i kako je igla koju je koristio Natashin otac bila oko 16 mm, dok većina smatra kako je 25 mm optimalno.

Da bi tragedija bila veća, samo godinu dana prije Natashine smrti bilo je pritužbi na Pret a Manager, odnosno javili su se kupci koji su pretrpili alergijske reakcije.

– Da, sj***li su. Ali neka sada učine sve da lobiraju za promjenu zakona o upozorenju proizvođača. Ukoliko zbilja imaju namjeru to napraviti, imat će veliku pomoć od mene i supruga, zaključuje majka neretno preminule Natashe.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post Djevojka umrla nakon što je pojela sendvič u zračnoj luci, roditelji prvi put progovorili za medije: ‘Od kćeri smo se morali oprostiti preko telefona’ appeared first on Hrdigg.

SDP-ov Frane Lozić novi je, stari, načelnik Milne, odlučili su na nedjeljnim prijevremenim izborima birači te bračke općine koja je bez načelnika ostala ljetos kada je ostavku, nakon jednogodišnjeg mandata, iz osobnih razloga podnio HDZ-ov Viktor Maretić.

Načelnik je izabran, neće biti drugog kruga, kazala je u nedjelju navečer predsjednica Općinskog izbornog povjerenstva Milne Antonela Franulić. 

 Prema privremenim podacima koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP) Lozić je dobio 54,19 posto glasova, od ukupno  1143 za njega je glasovalo 330 birača.  

 Njegovi protukandidati HDZ-ov Branko Džimbeg, zamjenik bivšeg načelnika, dobio je 22,3 posto glasova (136), a nezavisni Nikola Buzolić 16, 3 posto (99).

 Na izbore u Milni izašlo je 53,3 posto birača, nevažećih listića bilo je čak 7,2 posto (44).

 Lozić je Milnu vodio od početka 2000-ih do 2015., kada ga je na prijevremenim izborima pobijedila HDZ-ova Anamarija Rošin. Na redovnim lokalnim izborima prošle godine, vlast u Milni ponovno je ‘pripala’ HDZ-u, da bi se sada, nakon  prijevremenih, ‘vratila’, SDP-u, odnosno Loziću.

 U Općinskom vijeću Milne, koje ima 11 vijećnika, četiri su HDZ-ova, tri SDP-ova, dva nezavisna, a po jednog imaju HSS i HSU.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post MILNA IMA NOVOG-STAROG NAČELNIKA SDP-ov Frane Lozić naslijedio HDZ-ovca koji je ljetos podnio ostavku, velik broj nevažećih listića appeared first on Hrdigg.

SDP-ov Frane Lozić novi je, stari, načelnik Milne, odlučili su na nedjeljnim prijevremenim izborima birači te bračke općine koja je bez načelnika ostala ljetos kada je ostavku, nakon jednogodišnjeg mandata, iz osobnih razloga podnio HDZ-ov Viktor Maretić.

Načelnik je izabran, neće biti drugog kruga, kazala je u nedjelju navečer predsjednica Općinskog izbornog povjerenstva Milne Antonela Franulić. 

 Prema privremenim podacima koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP) Lozić je dobio 54,19 posto glasova, od ukupno  1143 za njega je glasovalo 330 birača.  

 Njegovi protukandidati HDZ-ov Branko Džimbeg, zamjenik bivšeg načelnika, dobio je 22,3 posto glasova (136), a nezavisni Nikola Buzolić 16, 3 posto (99).

 Na izbore u Milni izašlo je 53,3 posto birača, nevažećih listića bilo je čak 7,2 posto (44).

 Lozić je Milnu vodio od početka 2000-ih do 2015., kada ga je na prijevremenim izborima pobijedila HDZ-ova Anamarija Rošin. Na redovnim lokalnim izborima prošle godine, vlast u Milni ponovno je ‘pripala’ HDZ-u, da bi se sada, nakon  prijevremenih, ‘vratila’, SDP-u, odnosno Loziću.

 U Općinskom vijeću Milne, koje ima 11 vijećnika, četiri su HDZ-ova, tri SDP-ova, dva nezavisna, a po jednog imaju HSS i HSU.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post VELIKA SDP-ova POBJEDA Pobijedili na izborima u Milni, Frane Lozić naslijedio HDZ-ovca koji je ljetos podnio ostavku, velik broj nevažećih listića appeared first on Hrdigg.

“Dan nam započinje doručkom. Nakon toga slijedi trčanje i igranje. Kako svaka od njih ima ime, tako imaju i svoje osobnosti. Alfa je moja miljenica, velika maza i glavna kada je hrana u pitanju. Rea je mala kradljivica i uzima što stigne; mobitele, krpe, spužvice za pranje suđa, cipele… Ma sve! A Kia?

E ona je bjegunac i naći će najmanju rupu da se provuče, popne preko ograde, skoči na kuhinjski element. Ma nema prepreke za nju”, sve nam to u dahu priča Marina Cunj iz Ivanić Grada koja se već mjesecima brine o tri “čagljice” koje su pronađene u travnju ove godine na jednoj livadi. Njezina priča je zaista čudesna.

– Pitate me koji mi je najdraži dio dana. To je večer jer nakon hranjenja imamo maženje prije spavanja. I onda se sve tri guraju u krilo. Obožavaju davati puse, mašu repom kada su sretne. Taj dio maženja obožavaju jer koliko god bile gladne, koliko god fine grickalice imale, ma što god radile sve se to prekida kada sjednem na pod. Tada se stvore kod mene u krilu. I kada se uplaše traže spas kod mene. Jako su mi privržene i iskreno othranila sam puno pasa i mačaka, ali ovo je nešto posebno i neopisivo – govori Marina koju smo upitali i kako su joj “čagljice” došle na brigu.

Privatna arhiva Marina Cunj

– Cure su kod mene stigle nakon poziva u Udrugu da su pronađeni štenci u polju, ostavljeni u kartonskoj kutiji. Bilo ih je pet, ali dvoje ih je vrlo brzo uginulo. Nakon što smo ih preuzeli, shvatili smo da ipak nisu štenci psa. Sve do drugog mjeseca njihove starosti nismo bili sigurni jesu li lisice ili čagljevi. Ponašaju se kao i svi štenci te dobi. Igraju se igračkama, skaču, trče, grickaju stvari, obožavaju se maziti i hvataju svaku priliku da se uvale u krilo. Plašljive su pa reagiraju na šuškanje vrećica, naglo otvaranje vrata ili bilo koji nagli zvuk. Oprezne su, ali vole istraživati. Svaka od njih ima svoju osobnost. Naučile su i doći na poziv svojeg imena, znaju kad im kažem ne – kaže Slobodnoj Dalmaciji Marina, navodeći da kod nje neće ostati zauvijek, ali će imati smještaj primjeren njima da mogu trčati i uživati vani, a opet biti sigurne.

Privatna arhiva Marina Cunj

– Nažalost, one zbog vezanosti za čovjeka više ne mogu biti vraćene u prirodu – kaže nam Marina koju smo pitali i što misli o natječaju Ministarstva poljoprivrede s kojim se s milijun kuna nagrađuju lovci koji ubijaju čagljeve i lisice.

– Bila sam neugodno iznenađena. Jedan od razloga natječaja je sprečavanje širenja bjesnoće što nema nikakvog smisla jer to isto Ministarstvo financira svake godine oralnu vakcinaciju divljih životinja i bjesnoće na području Hrvatske nema već duži niz godina upravo zahvaljujući tome. Poprilično kontradiktorno s njihove strane. Čagljevi su po prirodi svejedi. Hrane se glodavcima, gmazovima, pticama, zečevima, strvinama, sezonskim voćem i povrćem. Iskreno se nadam da će se taj pokolj zaustaviti jer nemaju osnove za to. Nažalost, lov na čaglja i lisicu traje kroz cijelu godinu i svake godine ih se odstrijeli veliki broj i stvarno smatram da za ovako nečime nema potrebe i da ne postoji “najezda” kako su oni to prozvali – navodi ta zaštitnica životinja.

Privatna arhiva Marina Cunj

Jesu li čagljevi opasni?

– Moje cure nisu opasne to je sigurno. No, tako su odgojene, ali svaka životinja ako se osjeti ugroženom će se braniti bio to čagalj, medvjed, pas, mačka pa i čovjek. Za razliku od čovjeka koji ubija iz zadovoljstva, oni ubiju plijen radi opstanka i prehrane. Budimo realni, oni se boje više nas nego mi njih – ističe Marina Cunj, pozivajući još jednom ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića da obustavi natječaj s kojim se nagrađuje ubijanje čagljeva i lisica.

Privatna arhiva Marina Cunj

Privatna arhiva Marina Cunj

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post UDOMILA ŠTENCE ZA KOJE JE MISLILA DA SU PSI, ALI KAD SU PORASLI OTKRILA DA SU ZVIJERI ‘Othranila sam puno pasa i mačaka, ali ovo je nešto neopisivo’ appeared first on Hrdigg.

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik susreo se u nedjelju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju, tijekom utrke Formule 1. Budući da se susret održao samo tjedan dana prije izbora u BiH riječ je o nedvosmislenoj podršci Putina Dodiku koji se ovaj put natječe za srpskog člana predsjedništva BiH.

I ona bi mogla imati važnu ulogu u odluci biračkog tijela u RS-u koje je u znatnoj mjeri proruski orijentirano. Budući da Dodik nije uspio u planu da ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dođe samo u Banja Luku, zatim je plan bio prvo u Banja Luku, a zatim u Sarajevo da bi na kraju Lavrov došao prvo u Sarajevo, a onda u Banja Luku, odlučio je učiniti sve kako bi osigurao sliku i tekst sa susreta s Putinom.

I dok je Lavrov, u ulozi “dobrog policajca”, poručio kako Rusija ne favorizira nikog na izborima, Putin je poručio, kako prenosi njegov ured: “Znam da su 7. listopada izbori. Želim uspjeh vama i onima koji vas podržavaju. Nadam se da će sve proći u okviru zakona, uspješno te da će pridonijeti daljnjoj stabilizaciji republike (дальнейшей стабилизации в республике)”.

Budući da BiH u nazivu nema pojma “republika”, može se zaključiti da je ovo poruka upućena Republici Srpskoj. Kojoj je, kako Putin tumači, potrebna stabilizacija. Možda u vidu odlaska Milorada Dodika s političke scene?

Profimedia, TASS

Dodik je darovao Putinu značku sa zastavom RS koju je ruski predsjednik odmah stavio na rever sako

Iako je Putinova poruka izuzetno pažljivo diplomatski sročena ipak ostaje činjenica da je podržao jednog od kandidata iz srpskog naroda u BiH i da je time izravno utjecao za rezultat izbora. Čime je još jednom pokazao da Rusija želi sačuvati snažan utjecaj na RS kao jednu od preostalih savezničkih točaka na Balkanu. Predsjednik Turske, Recep Tayyip Erdogan, iako također želi sačuvati snažan utjecaj u bošnjačkom korpusu, nije dosad podržao niti jednog od kandidata za predsjedništvo. Hrvatski je premijer stao iza Dragana Čovića.

No, većina medija nije izvijestila o za Hrvatsku važnom dijelu razgovora koji prenosi Ured ruskog predsjednika.

“Velik je projekt dovođenje plina u rafineriju nafte na granici s vašim susjedima što bi trebalo riješiti problem vezan s okolišem”, rekao je Vladimir Putin. Riječ je o rafineriji nafte u Bosanskom Brodu i njezim ispušnim plinovima koji izazivaju probleme građanima Slavonskog Broda.

Budući da Putin traži od Dodika da se taj problem riješi, očito je da je problem u Banja Luci. Dodik se brani: “Stvarno želimo riješiti problem s okolišem i našim susjedima, ali, kako ste ispravno rekli, nije to tako velik problem kako se želi pokazati”.

Putin nije zadovoljan i na kraju razgovora ističe: “A što se tiče ekologije, ako postoji određena zabrinutost, tada treba riješiti problem. Prelazak rafinerije na plin svakako će poboljšati situaciju”.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post PROCURILI DETALJI SASTANKA DODIKA I PUTINA U SOČIJU Dodika je pritisnuo da riješi ekološki problem s Hrvatskom i poželio sreću na izborima appeared first on Hrdigg.

Hrvatski tigar, legendarni Branko Cikatić u subotu navečer doveden je na Odjel neurologije zagrebačke Kliničke bolnice “Sveti Duh”.

Potvrdila nam je to u nedjelju Ivana Davidovski Cikatić, supruga Hrvatskog tigra. Kako doznajemo, po Cikatića su u kninsku bolnicu, gdje je bio na liječenju, došla kola hitne pomoći kojima je prebačen u Zagreb.

Naime, poznati Solinjanin je prije više mjeseci zbog plućne embolije hospitaliziran u KBC-u Split, gdje je zatim dobio bolničku bakteriju, te sepsu zbog koje se na Jedinici intenzivnog liječenja borio za život.

Kasnije je prebačen u Knin na produženo bolničko liječenje. No, tamo se nije moglo krenuti s rehabilitacijom, jer je stalno imao povišenu temperaturu i veliku ranu od ležanja, koju je zaradio u splitskoj bolnici.

Kako smo već izvijestili, u međuvremenu je stigla i nova loša vijest – Branko Cikatić boluje od Parkinsonove bolesti.

Vidjevši kako njena majka Ivana sav teret nosi na svojim leđima, njihova kćerka Lucija (18) je preko servisa gogetfunding.com pokrenula akciju sakuplja pomoći za potrebe očeve rehabilitacije.

No, ono što je važnije, tako je upućen javni apel za pomoć slavnom borcu koji je 80-ih i 90-ih godina osvojio višestruke titule svjetskog i europskog prvaka u tajlandskom boksu i kick boxingu. Tom velikanu je 1989. godine njemački Karate Budo Magazine dodijelio nagradu Zlatna rukavica i proglasio ga najpopularnijim borcem na svijetu, popularnijim od Jean-Claudea van Dammea i Chucka Norrisa.

Prebacivanje Branka Cikatića u Zagreb inicirali su Stojko Vranković, predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza i Dubravko Šimenc, osvajač olimpijskog zlata i srebra u vaterpolu. Šimenc je i predsjednik Upravnog vijeća Zaklade hrvatskih sportaša kojeg su osnovali HOO, Hrvatski klub olimpijaca i Sportske novosti radi pokrivanja troškova liječenja i rehabilitacije sadašnjih i bivših vrhunskih sportaša u slučajevima težih oboljenja, a kada sportaši i njihove obitelji ne mogu podmiriti takve troškove.

– Upravo su oni sve organizirali kad sam u subotu došla u Knin potpisati suglasnost za prijevoz do Zagreba i otpusno pismo.

Tako je Branko već u subotu u 21 sat bio na “Svetom Duhu” gdje ima 24-satnu skrb. U slučaju da ga se nije mogao voziti u kolima hitne, rekli su da bi nazvali premijera da po njega pošalje helikopter – kaže Slobodnoj Dalmaciji Ivana Cikatić.

Dodaje da su njenog supruga u nedjelju u Zagrebu posjetili Milan Bandić, Stojko Vranković i Dubravko Šimenc. U ponedjeljak će ga posjetiti Dragan Primorac.

Hrvatskom tigru u nedjelju su rađene prve (ponovljene) pretrage.

– Rečeno mi je da će imati svu njegu, te da će tamo za njega napraviti što god je potrebno da ga izliječe od bakterije i da mu zaliječe dekubitus. Rekli su da će to dugo trajati, ali da neće odustati od njega. Sada nema temperaturu i svjestan je svega. U boljem je stanju nego što je bio – kazala nam je Ivana Cikatić koja se svima zahvaljuje odazivu i na pokretanju cijele akcije.

– Obitelj je sretna što se to diglo na veliki nivo. U suprotnom bi Branko još ležao na produženom bolničkom liječenju u Kninu. To je bilo mučenje – zaključila je.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post BRANKO CIKATIĆ PREBAČEN NA LIJEČENJE U ZAGREB! Obitelj zahvalna dvama sportskim velikanima na pomoći: ‘Svjestan je svega i u boljem je stanju’ appeared first on Hrdigg.

U nedjelju je u kazalištu Vidra održana premijera spektakularne predstave “Brodolomke”.

Daria Lorenci Flatz, Ecija Ojdanić, Anita Matić Delić i Sanja Milardović našle su se u ulogama četiriju žena iz različitih društvenih miljea, ali sa zajedničkim problemom – alkoholom, a za čitavu priču, koja će, obećaju glumice, publiku nasmijati, rasplakati i oduševiti, zaslužna je Ana Maras Harmander, kao autorica.

U režiji Kreše Dolenčića publika će imati priliku doživjeti pravi glumačko-plesno-pjevački spektakl s pravom ženskom pričom, koju u predstavi podupire jedini muški glumac Luka Petrušić u ulozi voditelja plesne terapije na koju se četiri žene ovisne o alkoholu odlučuju i time mijenjaju svoj život. 

Premijeru su pohodili brojna poznata imena poput Mie Begović, Anje Šovagović, Ksenije Marinković i brojnih drugih, a posebnu je pažnju privukao Žarko Radić koji je bio u društvu atraktivne plavuše. Riječ je o Esteri Šimek, s kojom je u vezi već nekoliko godina.

Tko se još pojavio od poznatih provjerite u FOTOGALERIJI.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post FOTO: VRUĆA KAZALIŠNA PREMIJERA PRIVUKLA BROJNE POZNATE Stigle su Mia Begović, Anja Šovagović, a pratilju Žarka Radića bilo je teško ne zamijetiti appeared first on Hrdigg.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post HND najoštrije osuđuje pokušaj provale u stan i zastrašivanje novinarke Slobodne Dalmacije appeared first on Hrdigg.

Prozvali su ga Justinom Bieberom radikalne desnice. Martin Sellner zgodan je 29-godišnjak koji pokušava kreirati novo, hipstersko lice europske krajnje desnice. Umjesto mračnih lica naci-simpatizera u crnom, mladi Bečanin simpatičan je i nasmijan, s naočalama i modernom frizurom. I jasnom, kratkom porukom: protiv imigranata, protiv islamizacije Europe, za obranu europskog kršćanskog identiteta.

Jedna je od istaknutijih faca europske nove desnice, u Dresdenu drži govore na redovitim prosvjedima Pegide, često je u Velikoj Britaniji gdje je potaknuo osnivanje slične udruge. Martin Sellner lider je identitarne organizacije u Austriji (Identitäre Bewegung Österreich) i maskota europskog identitarnog pokreta.

– Želimo zaustaviti i preokrenuti opasni demografski trend koji vodi zamjeni naroda i kraju naših vrijednosti i demokracije…mi smo na prvoj liniji otpora razornoj politici multikulturalizma – poručuju austrijski mladi desničari.

Bez petljanja po holokaustu

Od ostatka krajnje desnice razlikuju se po tome što se jako trude djelovati umiveno i privlačno, i po svaku se cijenu razlikovati od nasilnih neonacista i huligana u spitfajericama i crnim vojnim čizmama.

– Mi nismo nacisti, nego domoljubi – ističu. Sellner je pametan: otvoreni simpatizeri nacista u zemljama poput Njemačke, Austrije i Francuske osuđeni su na nestanak, na zakonske zabrane i gubitak simpatizera. Zato se europska desnica trudi distancirati od ljubitelja poraženih vojski. Doduše, svi oni uglavnom potiču iz neonacističkih skupina. I Martin Sellner priznaje da se nekad družio s njima, ali opravdava se time što u to vrijeme nije bilo druge ponude na krajnjoj desnici. Nije imao izbora. Sad je drugačije, pod uzoru na američki alt-right po Europi bujaju različite desne skupine, od onih posvećenih zaštiti tradicionalne obitelji i ukidanju istospolnih brakova, kakve su nama najpoznatije, do Sellnerovih boraca za europski identitet, trenutno koncentriranih na borbu protiv imigracije i azilanata. Domoljublje je tu na prvom mjestu, strah od imigranata i zalaganje za očuvanje europskog kršćanskog nasljeđa, ali bez petljanja po holokaustu i SS-ovcima.

Sean Gallup / Getty Images

Martin Sellner prvostupnik je filozofije, nezavršeni student prava koji radi kao grafičar.

– Radije bih u miru čitao Heideggera, ali nam situacija to ne dopušta. Zbog toga me umjesto na sveučilištu možete naći na svim mogućim socijalnim medijima kao što su blogovi, YouTube, krovovi kuća, Instagram, demonstracije, Facebook i kazališne bine – stoji na njegovoj web stranici. Kazalište? Za Sellnera i ekipu pročulo se 2016. kad su upali na predstavu na bečkom sveučilištu koju su izvodili tražitelji azila. Polijevali su umjetnom krvlju izvođače i publiku. Krovovi kuća? Ovog ljeta se Sellneru i 16 njegovih kolega sudilo pred sudom u Grazu za širenje mržnje i osnivanje kriminalne organizacije, među ostalim i za to što su se popeli na krov središnjice stranke Zelenih u Grazu i raširili 16 metara širok transparent “Islamizacija ubija” i upali na predavanje o integraciji izbjeglica na sveučilištu u Klagenfurtu. Optuženi su bili stari od 20 do 35 godina, među njima je bila i jedna žena. Sud ih je na kraju gotovo sve oslobodio (slogan u kojem se integracija označava kao laž nije poruka protiv integracije, nego protiv jedne propale politike, ocijenio je štajerski sudac), samo su dvojica novčano kažnjena zbog oštećenja tuđih stvari i nanošenja tjelesnih ozljeda.

Identitari se bore protiv ljevičarske prevage u javnom mnijenju, protiv nasljeđa revolucionarne ’68. – simbola liberalne demokracije – i to čine istim starim šezdesetosmaškim metodama, prosvjedima, plakatima, demonstracijama. Javne akcije služe im za privlačenje pažnje medija. Najspektakularnija je bila ona prošle godine kad je Sellner s drugovima iznajmio brod kojim je htio spriječiti humanitarne udruge da kod obala Libije spašavaju migrante. Plan je bio da kad uoče brod koji želi pokupiti migrante, da ga potope. Za akciju “Obranimo Europu” skupili su više od 150.000 eura. Na kraju se mladim desničarima pokvario brod pa su ih humanitarci morali spašavati. BBC prenosi kako su na Sellnerovom brodu pronašli ilegalne izbjeglice iz Šri Lanke, pa je kapetan uhićen zbog švercanja migranata.

Martin Sellner pisao je svoj blog s desnim stavovima kad je saznao za francusku skupinu Bloc Identitaire, koja je 2012. objavila rat multietničkom društvu. Od Francuza je preuzeo estetiku, crno-žuti logo i osnovnu poruku: trenutno se ne borimo za spas Naroda ili Rase, nego za spas europskog identiteta. I to ne sirovo kao prije, s porukom Auslanderi raus, nego “Remigration”. Ali u suštini stvar ostaje ista.

Radikalizam na društvenim mrežama

Iako se zovu pokretom, austrijski Identitari su manja skupina, koja traži simpatizere preko socijalnih mreža. Za razliku od nekih drugih desnih grupa, koncentrirani su na prikupljanje mladih pristaša. Jedan od ciljeva identitarizma je pretvoriti rasizam u nešto moderno i trendi, protumačio je Christoph Gurk s bavarskog radija. Nakon Francuske, Austrije i Njemačke borci za obranu europskog identiteta osnovali su svoje organizacije još u Italiji, Sloveniji, Irskoj, Češkoj, Mađarskoj i Danskoj.

– Osnovan 2012., naš pokret je danas najveći domoljubni pokret mladih u Europi. S aktivnim ograncima u mnogim europskim državama, postajemo vodeća snaga za obranu i očuvanje našeg europskog identiteta i tradicije – navode na svojoj web stranici.

Mi smo posljednja snaga koja je još pobunjenička i revolucionarna, ističe Sellner.

Sean Gallup / Getty Images

– Trebamo samo negdje rastegnuti transparent ili poslati kakav poziv, i čitava zemlja je u pobuni – samouvjereno je izjavio lani. Tada je bio na vrhuncu, i doista se činilo da će mu utjecaj samo rasti. Tih dana ga je njemački Die Zeit u velikom tekstu opisao kao šminkera romantičnog pogleda koji po internetu rado dijeli spotove repera poput Money Boya, LGoonyja i Yung Hurna, citira konzervativne filozofe i masovno širi svoje poruke preko Twittera, Instagrama, YouTubea i Facebooka. Bilo pa prošlo. Imao je više od 18.000 fanova na Facebooku, ali su mu profili na Facebooku i Instagramu izbrisani. Selfije zgodnog Martina možete i dalje naći preko hashtaga #martinsellner: evo, posljednjega dijeli neki Hrvat iz Austrije s nickom “Lijepa li si-Croatia”. Prije godinu dana su ga nazvali najuspješnijim influencerom novog europskog desnog radikalizma, a danas ga više nema uopće na Facebooku i na Instagramu, kao što nema ni više drugih desničarskih ikona koje su se skupa s njim isticale kao vrlo utjecajne među mladima.

Sellner je baniran s Facebooka i YouTubea otprilike u vrijeme kad su vlasti Velike Britanije njemu i njegovoj curi Brittany Pettibone zabranile ulazak u zemlju zbog širenja mržnje. Kad je prošli put bio tamo, krajem listopada 2017., objesili su veliki transparent na Westminsteru “Obranite London, Stop islamizaciji” i osnovali Identitarni pokret Velike Britanije.

Brittany Pettibone je američka vlogerica koju zovu Barbikom Alt-righta. Ona ima 100.000 pretplatnika na YouTubeu i posta o tome zašto dečki imaju problema da priđu ženama i što se točno dogodilo u Chemnitzu, brije na desničarske teorije zavjere i priče o pedofilskoj mreži u koju je, kao, upetljana Hillary Clinton. Britanske vlasti su jednostavno zaključile da par širi mržnju i u ožujku ove godine zabranile im ulazak. Kakva mržnja, brani se Seller, eto nisam znao da je “Paki” uvredljiv naziv za Pakistance…

Javne provokacije

Sellner i mlada ekipa desničara izvrsno znaju koristiti medije pa su radili promišljene javne provokacije s kojima bi si priskrbili neviđenu reklamu. U kolovozu 2016. petnaestak aktivista popelo se na Brandenburška vrata u Berlinu i objesilo transparent: “Sigurne granice-sigurna budućnost”. Idućeg ljeta austrijski i njemački identitari organizirali su zajednički marš kroz Berlin. Tada se vidjelo da ih ima tek nekoliko stotina. U Njemačkoj su pod nadzorom službe za zaštitu ustavnog poretka, koja je ustanovila da su iznimno aktivni na društvenim mrežama preko kojih šire svoju mržnju prema strancima, posebno prema muslimanima, jer izjednačavaju islam s islamskim terorizmom. U Njemačkoj grupa ima oko 500 članova, prenio je Der Spiegel, ovaj austrijski ogranak i manje: 30 do 40 ljudi čini aktivističku jezgru, plus još oko 200 simpatizera, procijenila je ekspertica za desni terorizam Judith Goetz u razgovoru za Der Spiegel. U Njemačkoj su policija i tužiteljstvo zabilježili 114 kaznenih djela koja su pripadnici te krajnje desne organizacije počinili od travnja 2017. do kolovoza ove godine, a godinu dana ranije bilo je 74 politički motiviranih kaznenih djela koja se povezuju s identitarnim pokretom.

Ako je suđenje u Grazu prošlo s većinom oslobađajućom presudom, ne znači da imaju podršku vlasti. U prosincu prošle godine u austrijsku vladu su ušli desničari iz Slobodarske stranke. Austrijska politika dodatno je zaokrenula udesno, migrantska politika postala je jedno od glavnih pitanja, a kancelar Sebastian Kurz iz Pučke stranke u stavu prema imigrantima bliži je Viktoru Orbanu nego Angeli Merkel. Sellner i ekipa su izgubili smisao djelovanja, njihove ideje i teme je preuzela vlast. FPO se distancirao od njih, iako je više Sellnerovih aktivista prije bilo aktivno u toj, također antiimigrantskoj stranci.

Skupina je pod nadzorom službe za zaštitu ustavnog poretka, profili na društvenim mrežama su im sustavno banirani, nema profila ni lokalnih identitarnih podružnica. Ako pronađete neku, kad kliknete, vidite da je riječ o antiidentitarnoj grupi ili profilu. I mediji su sada naučili lekciju pa više ne nasjedaju tek tako i ne daju Sellneru besplatnu reklamu. Nakon akcije “Defend Europe” u srpnju prošle godine, blokirali su im Pay Pal račun preko kojeg su primali internetske donacije, i račun udruge u Steirmärkische Sparkasse. Krajem travnja policija je pretražila stanove Martina Sellnera i Patricka Lenarta koji s njim vodi austrijsku identitarnu organizaciju, a pretražene su i službene prostorije udruge. “Zbog pritiska mađarska banka je objavila da će nam zatvoriti račun”, požalili su se na svom Facebooku. A onda su im zabranili Facebook.

Antonio Parrinello / REUTERS

Facebook gasi identitare

– Organizacije ili osobe koje šire mržnju nisu dozvoljene na Facebooku i Instagramu – rekla je glasnogovornica Facebooka za dpa. Početkom svibnja blokirani su profili identitarnih udruga i u Francuskoj.

Ipak, Sellneru nije potpuno onemogućena internetska agitacija. Ostao mu je Twitter s 30.000 followera i YouTube kanal s 59.000 pretplatnika, tri puta više nego lani. U dva dana njegov videoprilog iz Dresdena “Dobrodošli u otpor – Faza 1.5” (neatraktivan, sav u jednom kadru) pogledalo je skoro 23.000 ljudi. Osim što daje podršku Pegidi, skupini koja svakog ponedjeljka u Drezdenu održava demonstracije “protiv islamizacije Europe”, Martin Sellner u tom vlogu obavještava pristaše da je u tijeku kampanja protiv UN-ovog sporazuma o pomoći izbjeglicama (Stop UN Migrationspakt), kojom traže da se Austrija, Njemačka i Švicarska pridruže Trumpu i Orbanu i istupe iz sporazuma postignutog u srpnju nakon 18 mjeseci pregovora. Uskoro ide spot, najavljuje Sellner, i poziva simpatizere da masovno šalju pisma i mailove diplomatima koji u UN-u zastupaju te tri zemlje njemačkog govornog područja. Po UN-ovim podacima, na svijetu je trenutno oko 250 milijuna izbjeglica, što čini 3,4 posto svjetskog stanovništva. Sporazum članica UN-a je posljednji, smrtonosni udarac nacionalnoj državi, dramatično upozorava Sellner na svom vlogu. U vrijeme kad europska politika zaokreće udesno, tipu poput njega nije lako. Ne može tražiti da se granice zatvore jer su već zatvorene, niti da se strance jednostavno protjera iz zemlje, jer će onda dobiti zabranu javnog djelovanja. Šef hipsterske desnice mora biti oprezan i dovitljiv.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post IKONA IDENTITARIZMA, TRENDI RASIZMA ZA GENERACIJU MILENIJACA Simpatičan i nasmijan, s modernom frizurom. On je novo hipstersko lice krajnje desnice appeared first on Hrdigg.

– Obožavamo kavu i dičimo se kulturom ispijanja kave. Svakodnevno smo s njom u doticaju. Po tome nas prepoznaju u svijetu. A zapravo, gotovo ništa ne znamo o njoj. Nije li to čudno? – govori Vesna Mihatov, direktorica Istraživanja i razvoja te nabave kave u Francku. Danas je međunarodni dan kave, a Mihatov o njoj govori uvjereno i sa zanosom. Ona je i “master cupper” i ima zadatak, među ostalim, redovito kušati kavu, prebirati po novopridošlim uzorcima zrna, kombinirati okuse i varijante koji će potom biti plasirani na tržište.

Zanima nas kako nastaje šalica kave koju dobijemo na stol u kafiću, a Mihatov nas uvodi u sve detalje procesa.

– Kupujemo na tone kave na temelju evaluacije uzorka od 300 do 500 grama koji nam stigne u labos. Zato treba biti oprezan i nema previše mjesta za greške – pojašnjava Mihatov koja kavu naručuje iz osamdesetak zemalja proizvođača, koliko ih se stisnulo u tzv. kavinom pojasu. Dodaje kako se najviše kave uvozi iz Brazila, Vijetnama i Kolumbije.

– Kada nam stigne uzorak, pažljivo gledamo baš svako zrno kave, tražimo ima li trulih ili natučenih primjeraka. Defekti u sirovoj kavi mogu puno reći o tome kakva je njezina kvaliteta. To je prva faza evaluacije uzorka. Druga faza je prženje zrna, svaka kava ima vrijeme i temperaturu prženja unutar koje razvija sve svoje pozitivne arome. Potrebno je znanje i iskustvo, jer svaka kava ima svoju temperaturu, i svoju “krivulju prženja”. Najbolja kava se može uništiti ako čovjek ne poznaje zrno koje je stiglo te način na koji se spram njega treba odnositi – nastavlja kušačica kave Vesna Mihatov. Treća je faza, dodaje, upravo cuping, odnosno kušanje kave, na sličan način na koji se radi s vinima.

Specijalna žlica

– Kada kušam kavu, moram srkati tekućinu, tako da se ona rasprostrani po nepcu i jeziku, odnosno da dopre do svih osjetila – rekla je Mihatov pa zatim kušala kavu iz specijalno dizajnirane žličice. Kava se nakon kušanja pljuje, jer ne bi bilo moguće popiti toliko šalica kave dnevno, koliko ih Vesna dobije na stol u svojemu labosu.

– Pri kušanju kave možete se osloniti samo na svoja osjetila i iskustvo. Ljudska osjetila su još nezamjenjiva. Ako je neko zrno prošlo sve faze evaluacije uz dobre ocjene, a ja kao master cupper ipak zamijetim u trećoj fazi kušanja nekakav nedostatak, mi nećemo naručiti tu kavu – nastavlja kušačica koja u toj trećoj fazi uvijek radi s čak četiri šalice kave.

– Ako postoje defekti, u jednoj od četiri šalice oni će se osjetiti – govori.

Na “sesije degustacije”, kako ih naziva, poziva i niz svojih suradnika, pa novu kavu u Franckovu labosu testira i do dvadesetak cuppera. Svi oni brižno i pažljivo proučavaju, degustiraju i zatim raspravljaju o kušanoj kavi, prije negoli će je dati u proizvodnju i plasirati u javnost, među stotine tisuća šalica kave koje se svakodnevno ispijaju u Hrvatskoj. Potrošnja kave u zemlji, inače, iznosi 5,1 kg po stanovniku godišnje.

– Kava iz Gvatemale spada u tamni spektar čokoladnih aroma, dok je etiopijska kava nešto “cvjetnijeg okusa”, kao i kostarikanska. Indijska kava je zanimljiva, jer raste uz brojne začine, pa ih se može u njoj osjetiti – upućuje nas Vesna u svijet kave, mirisa i aroma.

Sam proces cuppinga, odnosno kušanja kave, izgleda prilično strukturirano i promišljeno.

Vesna kavu prvo miriši, i to sve četiri šalice, što je za nju prvu doticaj sa skuhanim uzorkom. Zatim posebnom, srebrnom žlicom (ostali materijali utječu na okus) razbija pjenu koja se nakupila na površini te opet pomiriše uzorak. Tek nakon toga se Vesna priprema za kušanje, odnosno srkanje kave koja će raspršiti u njezinim ustima, dopuštajući joj da istodobno osjeti njezinu aromu, miris i okus. Ako okus dugo ostane u ustima – kava je dobra.

Skrivene arome

 – Mnogi ljudi kada ispijaju kavu ne razmišljaju o njoj na taj način. Miješaju je s mlijekom, šećerom. Kava tu pomalo gubi na svojim svojstvima. Općenito se o kavi ne razgovara kao o, recimo, vinu, a radi se o sličnoj stvari koju svakodnevno ispijamo i iza koje stoji čitava filozofija. Među ostalim, ja želim i podignuti svijest o tome što kava zaista jest te približiti ljudima što se krije u šalici tog pića – pojašnjava master cupperica Mihatov.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post PUT DO SAVRŠENE ŠALICE Kušačica kave Vesna Mihatov: ‘Prvo je mirišem pa srčem iz srebrne žlice pa pljujem…’ appeared first on Hrdigg.

Savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića za koordinaciju Ekspertne radne skupine i reforme obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u ponedjeljak tijekom gostovanja u Dnevniku Nove TV da reforma obrazovanja ide “relativno lagano” te da se ne radi na “ho-ruk”.

– Da je išla na ‘ho-ruk’, bila bi gotova već prije nekoliko godina. Imamo cjelovitu kurikularnu reformu, odnosno segment koji je ostao i reformu koja se odnosi na strukovnu školu, primjerice, rekao je Fuchs.

– Kod strukovnih škola izranjaju problemi, ali dualno obrazovanje treba pozdraviti, jer postoje pozitivna iskustva u Austriji i Njemačkoj. Ne bi bilo loše uvesti takvo obrazovanje kod nas. Treba imati na umu da tek nakon sljedeće godine bi učenici iz takvih škola krenuli prema firmama.

Fuchs je potom komentirao izjavu ministrice obrazovanja Blaženke Divjak koja je u nedjelju rekla da se satnica ne može prilagođavati profesorima, već da je potrebno odgovarati na potrebe učenika te da ministarstvo ima mehanizam za zbrinjavanje tehnoloških viškova, ali da se isto tako od nekih profesora očekuje da se prekvalificiraju. Ona je to izjavila nekoliko sati nakon istupa predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka, koji je predložio da se profesori povijesti prekvalificiraju u profesore informatike jer da ‘što će povijest njegovom sinu koji ide za zidara’. Vrdoljak se za tu svoju izjavu u ponedjeljak ispričao.

– Ja se nadam da će se redefinirati stavovi. Nije dobro da se smanjuje opće obrazovna komponenta hrvatskih građana. Mi želimo imati dobre i educirane građane, bez obzira imaju li oni strukovno zanimanje ili visokoškolsko obrazovanje, rekao je Fuchs.

Upitan je i slaže li se s ministricom Divjak po pitanju prekvalificiranja profesora, što je spominjao Vrdoljak. – Ne znam ni da li se ona sama slaže s tim. Rješenje se može pronaći u jednom predmetu koji bi obuhvatio i povijest i zemljopis i građanski odgoj. Sumnjam da bi ti profesori baš mogli predavati informatiku, izjavio je.

Fuchs je međutim rekao da o tome nije razgovarao s ministricom Divjak te da mu to nije dužnost, ali je rekao i da je premijer zadovoljan reformom. – On isto tako želi da se reforma obrazovanja provede i daje joj punu podršku, dodao je.

Savjetnik predsjednika Vlade potom je pojasnio kako HDZ utječe na reformu. – Ministrica se bavi onim dijelom koja je njezina odgovornost. Ministrica se bavi školom za život i uvođenjem informatike, dok se HDZ uglavnom bavi segmentom cjelovite kurikularne reforme, rekao je Fuchs.

Fuchs je gostovanje u Dnevniku Nove TV zaključio konstatacijom da je “jadna i tragična ona zemlja gdje nastavnici i profesori postaju tehnološki višak”.

– Ja se nadam da neće ostajati bez posla, sigurno će se naći neko rješenje i ministrica je rekla da neće ostajati bez posla i ja joj vjerujem. Vjerujem u to i duboko se nadam da će profesori nastaviti educirati našu djecu, rekao je Fuchs.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post PLENKOVIĆEV ČOVJEK ZA OBRAZOVNU REFORMU O ISTUPIMA VRDOLJAKA I DIVJAK ‘Jadna je država gdje nastavnici postaju tehnološki višak’ appeared first on Hrdigg.

Nakon što smo u ponedjeljak poslijepodne objavili izvještaj sa sudskog ročišta na kojemu ministar zdravstva Milan Kujundžić tuži za klevetu bivšeg ministra Andriju Hebranga zbog njegovih istupa o, prema njemu, suspektnom ratnom putu aktualnog ministra, s ogorčenim komentarom na svojem Facebook profilu javio se bivši ministar obrane u Milanovićevoj Vladi i jedan od ratnih zapovjednika Ante Kotromanović.

– Dvojica liječnika u sudnici… Jedan bivši ministar zdravlja, drugi sadašnji ministar zdravlja, gledaju se i cerekaju jedan drugome, oba članovi HDZ. Jedan je optužio drugog da je lažni branitelj. Čin koji zorno pokazuje kakvo smo mi sjebano društvo i država, započinje svoj status Kotromanović.

– Da je netko istinski veteran, otišao bi u MORH i izvadio potvrdu u kojoj je to ratnoj postrojbi ratovao. Da li postoji ijedna zemlja na svijetu u kojoj su veterani rata postali ljudi koji nikada nisu obukli uniformu, a u našem slučaju HV, osim u Hrvatskoj…? Da li postoji ijedna zemlja na svijetu koja donosi zakon i dopušta da se 23 godine nakon rata može ostvariti status ratnog veterana?, pita Kotromanović.

– Gomila probisvijeta, jebivjetara postali su i postat će branitelji iako nikada nisu boravili na terenu, a niti su bili u nekoj borbenoj postrojbi. Jad i bjeda, frustracija …banda jedna. Da bi 1991., 1992. dobili šugavu vojničku plaću od 3 ili 4 tisuće dinara morali smo barem pola mjeseca provesti u tzv. SAO Krajini i ubiti ili biti ubijeni izvodeći akcije, kao i mnogi istinski ratnici od Vukovara do Dubrovnika. Koja sam ja budala bio? Mogao sam malo švercati, malo dezertirati, a onda naći dva svjedoka i lijepo danas postati branitelj, piše Kotromanović.

– E sada se pitam di su moje kolege šefovi udruga i generali koji ni riječi nisu rekle nikada javno i osudili ovu sramotu sa registrom branitelja i novoj mogućnosti da se može postati branitelj, a vole si reći da nas oni zastupaju i da brane interese branitelja? Tiha misa. Mene brate više ne zastupajte i ne govorite u moje ime. U ovoj državi treba sve rasturiti i početi graditi od početka…, zaključio je status bivši ministar Kotromanović.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post OGORČENI ANTE KOTROMANOVIĆ BEZ KOČNICA ‘Ovo što sam danas vidio čin je koji zorno pokazuje kakvo smo mi sje**no društvo i država’ appeared first on Hrdigg.

U televizijskoj emisiji Tragovi Nove TV glavni akteri priče o Srđanu Mlađanu s gledateljima su podijelili detalje o vremenu kada je višestruki ubojica, pljačkaš banke i otmičar sijao strah u Petrinji. Od njegova izlaska na slobodu strepe svi: žrtve, svjedoci, prijatelji i njegovi sugrađani. Mladić koji je nizao sportske uspjehe završio je kao glavna vijest koja je punila novinske stupce crne kronike.

Uobičajeni radni dan u petrinjskoj policijskoj postaji prekinuo je poziv kako je ispred škole u Petrinji pronađena mrtva 16-godišnja djevojka. Policiji je bila glavna nepoznanica tko bi hladnokrvno s četiri hica u leđa ubio mirnu i omiljenu djevojku. Prvi tragovi istražitelje su odveli do dečka ubijene djevojke s kojom je tada imao i razmirica. Dodatan trag sumnje produbio je i trag krvi pronađen na njegovoj kapi. Nakon provedenih vještačenja, utvrđeno je kako mladić nije mogao biti ubojica djevojke i istraga, unatoč svim naporima istražitelja, našla se u slijepoj ulici.

Mjesec dana poslije, mještane sisačkog naselja Željezara šokirala je hladnokrvna likvidacija 63-godišnjeg umirovljenika. Na ulasku u garažu na potpuno identičan način kao i djevojka iz Petrinje ubojica je u žrtvu ispalio četiri hica u leđa.

Ljudi se zatvarali u kuće

Vještaci Centra za krim vještačenja i forenziku Ivan Vučetić utvrdili su kako su oba ubojstva povezana jer su počinjena iz istog oružja. Istražitelji su znali kako imaju posla s itekako opasnom osobom, a situacije iz tog vremena još se uvijek dobro sjećaju. – Ljudi su se bojali. Počeli su se zatvarati u kuće, ne izlaziti u večernjim satima na javna mjesta. Tako da je sama atmosfera u Petrinji bila kaotična, rekao je za emisiju Tragovi vođa grupe s Odjela za krvne delikte.

Nakon više od 150 obavijesnih razgovora, istražitelji nisu bili bliže odgovoru tko je hladnokrvni ubojica, sve do pljačke jedne banke na području Siska. Osumnjičeni za pljačku bio je samozatajni mladić iz Petrinje Srđan Mlađan.

Kriminalističkom obradom utvrđeno je kako je u jednoj od obližnjih videoteka u mjestu gdje je živio učestalo posuđivao film naslova ”Rođeni ubojice” gdje u prvoj sceni djevojka sjedi, prilazi muškarac i iz neposredne blizine puca joj u glavu. Obruč oko Mlađana se stezao te ga je policija odlučila privesti.

Za vrijeme pretresa kuće obitelji, Srđanov otac priznao je da je za vrijeme Domovinskog rata nabavio automatsku pušku koja je nestala krajem 1997. godine. Gdje se puška točno nalazi, Srđan je često mijenjao u svom iskazu. Tek nakon očeva priznanja da se iz te puške pucalo na terasi obiteljske kuće te da su čahure još tamo, počela se rasplitati priča o krvavom pohodu Srđana Mlađana.

Pušku skrivao na groblju

Vještačenjem je utvrđeno kako je iz te puške ubijena i maloljetna djevojka ispred petrinjske škole, kao i umirovljenik iz sisačkog naselja Željezara. Istraga je utvrdila kako je pušku i rezervnu odjeću sakrivao na obližnjem groblju na koje bi išao prije i nakon likvidacija koje je napravio.

Srđan Mlađan je za dva ubojstva osuđen na 12 godina zatvora, a za mjesto izdržavanja kazne određena je kaznionica u Požegi. Zbog uzornog ponašanja, Mlađan je često izlazio na slobodne vikende iz kojih se uredno i na vrijeme vraćao sve do jednog puta. Dok su zagrebački plavci Odjela za potrage tražili odbjeglog bjegunca, drugi tim istražitelja istraživao je pljačku banke u blizini mjesta gdje se sumnjalo da se odbjegli Mlađan nalazi. Potrage za opasnim bjeguncem sjeća se i Željko Pul: – Na teren je izašla ekipa sastavljena od tri operativca, nakon što je nedvojbeno utvrđeno da si je on unajmio stan i da se u tom stanu skriva.’

Ulaskom u haustor opasni bjegunac susreo se i s policajcem kojeg je ubio i potom se dao u bijeg.

Idući Mlađanov potez bila je otmica tročlane obitelji na zagrebačkom Borongaju. Jedna od žrtvi otmice bila je i Božena Kosović. – U mraku sjediti s čovjekom s dva pištolja, užas. Sreća da su ulične lampe dovoljno visoke bile tako da ipak sam vidjela njegovu sjenu. Ne mogu si to zamisliti da bi se još tako nešto moglo dogoditi. Da mi netko veže sina preda mnom, prisjeća se gospođa Božena u razgovoru za Tragove.

Talačka kriza

Talačka kriza uspješno je nakon višesatnog pregovaranja riješena. Za trostruko ubojstvo, pljačku banke i otmicu Mlađan je osuđen na 27 godina zatvora. Preživjele žrtve njegovih zločina, svjedoci, mještani Petrinje, svi strahuju što slijedi nakon njegova izlaska iz zatvora. – Naravno da mi neće biti svejedno kad izađe i da ću ipak morati malo više računa voditi o djeci. Sad ja se nadam da se neće vratiti u Petrinju, rekao je Srđanov prijatelj. Odgovor na to pitanje zna samo Srđan Mlađan.

Pred kamere Tragova stali su i Mlađanovi roditelji te su prvi puta za jednu televiziju progovorili o svom sinu. Podsjećamo, Srđanova majka Nediljka prije nekoliko godina je o njemu govorila i u Nedjeljnom Jutarnjem, kada su objavljena pisma koja je slao roditeljima svoje žrtve Elizabete Šubić.

TAJNA PISMA SRĐANA MLAĐANA ‘Ubijao sam jer sam služio zlu i morbidno u tome uživao’

Mlađanovi su bili iznenađeni Srđanovim ponašanjem nakon ubojstva. – I ta riječ žao mi je, preslaba je. Ne znam što da drugo kažem, stvarno preslaba. Ja oprost ne mogu tražiti, ja nemam obraza, govori Srđanova majka Nediljka.

Opisala je i trenutak dolaska policije u njihovu obiteljsku kuću.

– Upada vam kordon policije u kuću, a vi nemate pojma o čemu se radi. Pretres kuće… Meni su se noge oduzele. On se normalno ponašao…, rekla je.

Popio čašu mlijeka

– To kad se desilo, taj dan, on je došao navečer kući, popio čašu mlijeka i otišao leći. Znači, ja ne razumijem da može netko to napraviti, popiti čašu mlijeka i otići spavati… I drugi dan normalno u školu, kao da ništa nije bilo, rekao je Srđanov otac Mladen.

– Ubiti čovjeka… To je strašno. Pa doći kući, popiti mlijeko. Ili je svjestan postupka koji je napravio ili misliš da je to film…, dodaje Nediljka, koja sina u mlađim danima opisuje kao običnog zaigranog dječaka, kojega su držali kao kap vode na dlanu.

– Što je on danas? Sinonim za zlo, za neke. Srđan Mlađan, sinonim za zlo. To je on danas. Za mnoge, za cijelu državu. Svaki put pomislim bolje da smo svi troje mrtvi. Svaki puta, kaže Nediljka Mlađan i dodaje da je suprugu u jednom trenutku predložila da se ubiju.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post ISPOVIJEST RODITELJA SRĐANA MLAĐANA, NAJPOZNATIJEG HRVATSKOG UBOJICE ‘Ja oprost ne mogu tražiti, nemam obraza… Riječ žao mi je je preslaba’ appeared first on Hrdigg.

Polusestra vojvotkinje od Sussexa, Samantha Markle, ispričala se javno u TV emisiji Meghan i kraljevskoj obitelji na problemima koje je uzrokovala i poručila: ‘Voljela bih da su stvari bile drugačije.’

Starija sestra supruge princa Harryja u London je stigla prošli tjedan, rekavši da je došla kako bi se osobno susrela s kraljevskom obitelji i ‘pomirila se te krenula dalje’. 53-godišnjakinja, koja je gostovala na Channelu 5 kod Jeremyja Vinea, ne prestaje javnu tiradu protiv polusestre otkako su objavljene zaruke, a s njom usto nije razgovarala više godina.

Vine se nije suzdržavao i pitao ju je zašto je bila tako neugodna prema Meghan da ju je na društvenim mrežama nazivala Cruellom de Vil, vojvot-svinjom (doslovce je zapravo rekla Duch-ass) i vojvotkinjom od Gluposti.

‘Našeg oca su namjerno ignorirali. Nadali smo se da će upaliti kontakt putem privatnih kanala, ali kad se to nije dogodilo, odlučila sam javno istupiti. Cilj nije bio samo zbližavanje. Htjela sam istaknuti vrlo važnu stvar, a to je da se obitelj ne izolira, pogotovo kad si humanitarac’, pokušala je objasniti.

No, Vine se i dalje nije dao: ‘Htjeli ste je ocrniti, to je to.’

‘Javnost se rugala našoj obitelji i osjećala sam da to mora prestati. Možda sam bila frustrirana. Zapravo sam više bila ljuta na medije’, rekla je Samantha i dodala da se sve ovo moglo izbjeći da je obitelj Markle bila pozvana na svadbu. Rekla je da joj je žao što je polusestru nazvala vojvot-svinjom i da će se ispričati: ‘Ispričat ću se sestri, apsolutno, i Harryju, i kraljevskoj obitelji.’

Ovaj put neobično pomirljivog tona Samantha je pokunjeno priznala i da čisto sumnja da će se susresti s polusestrom tijekom boravka u Engleskoj, piše Daily Mail, no rekla je da se nada da će Meghan imati svoj ‘sretan kraj’. ‘Oduvijek sam htjela posjetiti London, a nadam se da ću moći Meghan prenijeti poruke od oca i da će kraljevska obitelj shvatiti da mnogo toga u tabloidima nije bila istina. Nadam se da ćemo se moći pomiriti’, rekla je.

Otkrila je i da je njihov otac Thomas Markle prije vjenčanja imao dva srčana udara, ne jedan: ‘Jedan manji je imao ranije i doktori su ga upozorili da se ne smije uzrujavati, da izbjegava stres. Međutim, mislim da ga je svladao stres prije vjenčanja. Zbilja je htio biti tamo, isplanirao je i govor, veselio se. Previše je radio na tom govoru, dorađivao ga je do zadnjeg trenutka i očito ignorirao znakove mogućeg srčanog udara. Negirao je pritisak, htio je biti snažan i otpratiti sestru do oltara.’

Samantha je u ovom intervjuu priznala da krivi sebe za cijelu situaciju, a o princu Harryju je ovaj put imala samo lijepe riječi: ‘On je pravi gentleman, pun razumijevanja i mogu reći da je Meghan našla svog princa.’

U intervju su se uključili i gledatelji koji su telefonskim putem uglavnom kritizirali Samanthu koja je svoju sestru, otkako je postala vojvotkinja, počastila raznim epitetima, od toga da je hladna i da ignorira oca do toga da je Harry ‘šonjo’. Najveću je sablazan izazvala kad je rekla da će Meghan biti kriva ako otac umre.

Ne zna se koliko Samantha namjerava ostati u Londonu, no izvjesno je da će se svim silama potruditi doći do Meghan. Ako je pak vjerovati izvorima britanskih tabloida, Meghan nema tu želju i teško da će se sastati.

Izvor vijesti: Jutarnji List

The post VIDEO: SESTRA MEGHAN MARKLE OKRENULA PLOČU ‘Žao mi je što sam vojvotkinju prozvala vojvot-svinjom, ali time sam htjela istaknuti jednu važnu stvar’ appeared first on Hrdigg.